OSTALO

Narodnim novinama br. 132 od 12. studenog 2014. u oglasnom dijelu pod Objava objavljen je Pravilnik o senzorskom ocjenjivanju jakih alkoholnih pića. Pravilnik su izradili stručnjaci Gospodarske interesne udruge proizvođača pića Hrvatske (GIUPPH) s namjerom definiranja jedinstvenih kriterija za ocjenjivanje jakih alkoholnih pića. Na taj način pružena je mogućnost svim zainteresiranim stranama za korištenje jednakih kriterija kako bi rezultati ocjenjivanja bili kvalitetni i međusobno usporedivi.

——————————————————————————————————————————————————

Broj: 45-14/1 od 10. X. 2014. (349)

Na temelju članka 7. i članka 31. Statuta Gospodarske interesne udruge proizvođača pića Hrvatske, Skupština Gospodarske interesne udruge proizvođača pića Hrvatske donosi

PRAVILNIK

o senzorskom ocjenjivanju jakih alkoholnih pića.

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom uređuje se način senzorskog ocjenjivanja jakih alkoholnih pića, uvjeti i način rada Povjerenstva za senzorsko ocjenjivanje (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) i Komisije za senzorsko ocjenjivanje (u daljnjem tekstu: Komisija) te metoda ocjenjivanja.

Članak 2.

Povjerenstvo u smislu ovog Pravilnika je stručno tijelo za sva senzorska ocjenjivanja jakih alkoholnih pića koje se osniva pri Gospodarskoj interesnoj udruzi proizvođača pića Hrvatske (u daljnjem tekstu: GIUPPH).

Članovi Povjerenstva mogu biti osobe koje posjeduju certifikat senzorskog analitičara (u daljnjem tekstu: certifikat).

Popis članova Povjerenstva objavljuje se na stranicama GIUPPH-a.

Članstvo u Povjerenstvu je dobrovoljno, a zahtjev za sudjelovanje u Povjerenstvu podnosi se GIUPPH-u.

Članak 3.

Certifikat izdaje GIUPPH kao potvrdu uspješno završenog programa za senzorskog analitičara.

Program za dobivanje certifikata mogu pohađati osobe koje su stručnjaci za područje jakih alkoholnih pića i/ili imaju iskustvo u degustaciji jakih alkoholnih pića.

Edukaciju organizira GIUPPH.

Članak 4.

Osim programa za senzorskog analitičara, GIUPPH organizira i osnovni program za degustatora namijenjen svim zainteresiranim osobama.

Osnovni program provodi se se s ciljem upoznavanja potrošača o fizikalno-kemijskim i senzornim svojstvima jakih alkoholnih pića.

Polaznici programa dobivaju uvjerenje (potvrdu) o prisustvovanju.

Članak 5.

Članovi Povjerenstva obvezni su svakih pet godina proći provjeru znanja koju organizira GIUPPH.

Troškove programa iz članka 3. stavka 2. ovog Pravilnika snose kandidati.

Članovi Povjerenstva koji nisu pristupili provjeri znanja, odnosno nisu je uspješno završili brišu se iz Povjerenstva.

Članak 6.

Članove Povjerenstva GIUPPH može opozvati u slučaju da:

– ne obavljaju svoje dužnosti sukladno odredbama ovoga Pravilnika;

– ne zadovolje na redovnoj provjeri znanja;

– to osobno zahtijevaju.

II. OBVEZE ČLANOVA POVJERENSTVA

Članak 7.

Članovima Povjerenstva zabranjeno je odati ili iskoristiti poslovnu tajnu ili tajnu fizičke ili pravne osobe do koje dođu pri obavljanju posla.

III. KOMISIJA ZA SENZORSKO OCJENJIVANJE

Članak 8.

Senzorsko ocjenjivanje uzoraka obavlja Komisija koju čine članovi Povjerenstva.

Komisija ima pet članova od kojih je jedan predsjednik i jedan tajnik.

Članove Komisije, predsjednika i tajnika određuje organizator senzorskog ocjenjivanja i to za svako ocjenjivanje posebno.

Članak 9.

Dužnosti predsjednika Komisije su da:

1. provjeri odgovarajuće uvjete senzorskog ocjenjivanja;

2. uz tajnika nadzire otvaranje uzoraka, temperaturu, identitet proizvoda i anonimnost u odnosu na članove Komisije;

3. provjerava redoslijed ocjenjivanja uzoraka;

4. obavještava članove Komisije o uzorcima koje ocjenjuju;

5. kontrolira izračun konačne ocjene.

Predsjednik Komisije dužan je zahtijevati ponovno ocjenjivanje uzorka:

1. kada to zahtijeva većina ocjenjivača;

2. kada dođe do velikih razlika u ocjenama pojedinih ocjenjivača;

3. ako ima obrazac za senzorsko ocjenjivanje s primjedbom da uzorak ne odgovara oznaci;

4. ako je uzorak ocijenjen u pogrešnom redoslijedu;

5. ako to ocijeni potrebnim iz bilo kojeg drugog opravdanog razloga.

Ponovno ocjenjivanje radi se pod novom šifrom.

Članak 10.

Dužnosti tajnika su da:

1. vodi evidenciju prispjelih i šifriranih uzoraka;

2. priprema listu redoslijeda ocjenjivanja;

3. organizira i nadzire rad pomoćnog osoblja tijekom rada Komisije;

4. obračunava konačnu ocjenu;

5. čuva obrasce za senzorsko ocjenjivanje.

Tajnik Komisije zajedno s predsjednikom sastavlja zapisnik o rezultatima ocjenjivanja.

Tajnik podnositeljima zahtjeva na njihovo traženje, priopćuje rezultate ocjenjivanja.

Članak 11.

Dužnosti pomoćnog osoblja jesu:

1. pripremanje obrazaca za senzorsko ocjenjivanje;

2. osiguranje tehničkih uvjeta za rad Komisije;

3. točenje uzoraka i promjena čaša;

4. čuvanje anonimnosti ocjenjivanja;

5. ostali pomoćni poslovi.

V. UZORKOVANJE

Članak 12.

Senzorskom ocjenjivanju uzoraka prethodi fizikalno-kemijska analiza.

Kod fizikalno-kemijske analize utvrđuje se volumna alkoholna jakost, sadržaj šećera, hlapivih tvari i metanola.

Senzorsko ocjenjivanje ne obavlja se za uzorke koji, na temelju fizikalno-kemijske analize, ne ispunjavaju uvjete sukladno odgovarajućim pravnim propisima.

VI. NAČELA OCJENJIVANJA

Članak 13.

Prije početka senzorskog ocjenjivanja ocjenjivači ocjenjuju kontrolni – slijepi uzorak one kategorije kvalitete koja je prva na redu za ocjenjivanje.

Kontrolni uzorak određuje predsjednik.

Kontrolni uzorak u smislu ovog Pravilnika je uzorak koji je ocijenjen na prethodnom senzorskom ocjenjivanju.

Predsjednik može dati na ocjenjivanje više kontrolnih uzoraka.

Članak 14.

Prije senzorskog ocjenjivanja svakog uzorka predsjednik daje ocjenjivačima obvezne podatke o uzorku, i to:

– godinu proizvodnje;

– posebne informacije vezane za tehnologiju proizvodnje;

– informaciju o kategoriji;

– osnovne analitičke podatke.

Uzorci se evidentiraju i ocjenjuju pod šifrom.

Uvid u sve podatke o uzorku imaju samo predsjednik i tajnik.

Članak 15.

Senzorsko ocjenjivanje obavlja se u dobro osvijetljenoj, prozračnoj prostoriji, bez buke, mirisa i s temperaturom između 18 i 24 °C.

Ocjenjivači moraju imati mogućnost ispiranja čaša, izlijevanja uzorka te neutraliziranja okusa.

Čaše moraju biti staklene.

U jednom danu ocjenjivači smiju ocijeniti najviše dvadeset uzoraka.

Tijekom rada Komisije predsjednik je obvezan odrediti stanke za odmor.

Uzorci se ocjenjuju pripremljeni na rashlađenim temperaturama 12 – 16 °C.

Članak 16.

Predsjednik Komisije mora nastojati da uzorci budu istovrsni što je moguće više.

Preporučeni redoslijed ocjenjivanja uzoraka je sljedeći:

– neutralna pića (npr. vodke);

– voćne rakije;

– komovice;

– travarice;

– voćni likeri;

– gorki likeri;

– slatki likeri.

Predsjednik Komisije može, kada smatra potrebnim, odrediti i drugačiji redoslijed ocjenjivanja.

VII. SENZORSKO OCJENJIVANJE UZORAKA

Članak 17.

Senzorska ocjena podrazumijeva utvrđivanje senzorske prikladnosti za promet sljedećih karakteristika:

– izgleda, pri čemu se ocjenjuje bistroća i boja;

– mirisa, pri čemu se ocjenjuje tipičnost, kvaliteta i intenzitet;

– okusa, pri čemu se ocjenjuje tipičnost, kvaliteta i postojanost;

– harmoničnosti, odnosno općeg dojma.

Senzorskom ocjenom utvrđuju se i mane koje proizvodi ne smiju, s obzirom na kategoriju, sadržavati (npr. kiselost, užeglost, pljesnivost i dr.).

Članak 18.

Senzorsko ocjenjivanje proizvoda provodi se prema metodi za ocjenjivanje jakih alkoholnih pića Međunarodne oranizacije za vinogradarstvo i vinarstvo (OIV) od 100 bodova (OIV metodi) prihvaćenoj u Rezoluciji OIV-a br. 332/A od 2009. godine.

Konačna ocjena za pojedini uzorak je aritmetička sredina koja se dobije nakon odbacivanja najniže i najviše ocjene.

Članak 19.

Minimalni broj bodova za pojedine kategorije kvalitete je sljedeći:

– najmanje 92 boda – veliko zlato ili šampion kategorije;

– najmanje 85 bodova – zlatna medalja;

– najmanje 82 boda – srebrna medalja;

– najmanje 80 bodova – brončana medalja.

Članak 20.

Ako se za uzorak kod senzorskog ocjenjivanja utvrdi da ima veliki nedostatak, takav uzorak se isključuje, a na obrascu se nedostatak navodi kao primjedba i obavezno se zaokružuje 0 (nula).

Ocjenjivači mogu dati i druge primjedbe na uzorak, a ako nije zaokružena 0 (nula) na obrascu, uzorak se ne isključuje iz ocjenjivanja.

Članak 21.

Uzorci s razvijenim manama se ne ocjenjuju već se takvi uzorci odbacuju uz obrazloženje.

Članak 22.

Ocjenjivači ocjenjuju uzorke na propisanom obrascu za senzorsko ocjenjivanje.

Obrazac za ocjenjivanje nalazi se u prilogu 1. ovog Pravilnika.

Obrasci za senzorsko ocjenjivanje koji su nepotpuni, odnosno koji ne sadrže sve podatke o uzorku koje je dao predsjednik, smatraju se nevažećima.

Pravna osoba (organizator) koja je obavila senzorsko ocjenjivanje ima obvezu čuvanja ocjenjivačkih obrazaca najmanje šest mjeseci po završenom ocjenjivanju.

Po završenom ocjenjivanju predsjednik daje informacije ocjenjivačima o rezultatima ocjenjivanja, ne dajući pri tome podatke o proizvođačima ili vlasnicima proizvoda.

Članak 23.

Po završetku rada Komisije predsjednik i tajnik pišu zapisnik u kojem se navodi početak i završetak rada Komisije, imena nazočnih ocjenjivača, imena opravdano izostalih, imena neopravdano izostalih te rezultati ocjenjivanja za svaki uzorak.

Prilog zapisniku su obrasci za senzorsko ocjenjivanje svih ocjenjivača.

Primjerak zapisnika predaje se odgovornoj osobi od strane organizatora koja je obavila senzorsko ocjenjivanje, najkasnije dva dana poslije završetka rada Povjerenstva.

Članak 24.

Kada uzorak dobije negativnu ocjenu, vlasnik se pisanim putem obavještava o rezultatima ocjenjivanja i razlozima zbog kojih je uzorak odbijen.

Članak 25.

Pravilnik stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama.

Prilog 1.
OBRAZAC ZA SENZORSKO OCJENJIVANJE

Gospodarska interesna udruga
proizvođača pića Hrvatske

—————————————————————————————————————————————————

Zaštićene zemljopisne oznake jakih alkoholnih pića

Zemljopisne oznake u smislu Pravilnika o jakim alkoholnim pićima (NN 61/09, 141/09, 86/11, 104/11 118/12) su oznake kojima se obilježava jako alkoholno piće koje potječe s područja neke zemlje, regije ili određenog lokalitete s tog područja, pri čemu se kakvoća, ugled ili druga svojstva jakog alkoholnog pića u bitnome pripisuju njegovom zemljopisnom podrijetlu.

Tijekom pregovora s Europskom unijom, Republika Hrvatska zaštitila je slijedeće zemljopisne oznake jakih alkoholnih pića: Hrvatska loza, Hrvatska stara šljivovica, Slavonska šljivovica, Hrvatska travarica, Hrvatski pelinkovac i Zadarski maraschino. Svi korisnici navedenih oznaka moraju biti registrirani pri Ministarstvu poljoprivrede i nalaze se u Upisniku korisnika registrirane oznake jakih alkoholnih pića.